Na plenarnom zasjedanju HBK s osjećajima pijeteta i sinovske tuge za papom Franjom
Neno Kužina – Zagreb
U Zagrebu je danas 28. travnja pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa metropolita Dražena Kutleše počelo redovito 70. plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije. „S osjećajima pijeteta i sinovske tuge osvrćemo se na protekle dane obilježene smrću i oproštajem od svetoga oca pape Franje. Koliko god zdravlje Svetoga Oca bilo narušeno i krhko, njegova nas je smrt ipak zatekla“. „Njegov primjer ostaje trajni dar Crkvi, a naš je zadatak da se dopustimo njime propitivati i nadahnjivati. U ime svih nas izričem duboku zahvalnost Gospodinu za papu Franju, za njegovo evanđeosko svjedočanstvo i neumorni rad na naviještanju Krista svakom stvorenju“, rekao je u pozdravnom govoru nadbiskup Kutleša, nastavivši: „Na zasjedanju bit će razmotrena mogućnost osnivanja međubiskupijskog kaznenog suda kako bismo djelovanje crkvenog pravosuđa učinili dostupnijim i učinkovitijim. Posvetit ćemo pozornost nastavku i dovršetku prevođenja novoga izdanja Rimskog misala na hrvatski jezik, svjesni važnosti liturgijskih tekstova u životu i molitvi Crkve. Osvrnut ćemo se i na sinodalni proces u Crkvi te na zadaće koje ostaju i nakon završetka Biskupske sinode o sinodalnosti“. Predsjednik HBK je dodao kako je na dnevnom redu i rad Hrvatskog Caritasa, te rasprava o budućem Susretu hrvatske katoličke mladeži i promišljanje o tome kako mlade još snažnije uključiti u život Crkve, prenijela je IKA.
Diljem Hrvatske nastavljeno je služenje misa zadušnica za blagopokojnog papu Franju.
U subotu, 26. travnja u đakovačkoj je katedrali nadbiskup metropolit Đuro Hranić istaknuo da je Papa neprestano pozivao na dijalog, zajedništvo, kulturu susreta, gradnju mostova, odgovornost jednih za druge, na izlaženje Crkve iz same sebe prema Kristu i prema bližnjemu, osobito prema onima koji su na različitim egzistencijalnim periferijama. Ukazivanjem na krizu koja današnjeg čovjeka baca u očaj, u strah, zatvorenost i isključenost i od Crkve i od svijeta, Papa je otvarao obzore nade koju nitko ne može ukrasti. Ta nada je sam Isus Krist i zato ona ne može razočarati, tumačio je nadbiskup Hranić Papinu encikliku Radost evanđelja. U cijelom Papinom pontifikatu bio je prisutan poziv na ekonomiju uključivanja nasuprot ekonomiji isključivanja, odbacivanja i socijalne nejednakosti jer ta ekonomija ubija, ide protiv dostojanstva ljudske osobe i da obezvrijedi i odbaci čovjekov život.
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić je u katedrali sv. Stošije u Zadru zahvalio Bogu za život i služenje pape Franje Crkvi i cijelom svijetu. Kao njegovu “duhovnu baštinu i obvezu koju treba trajno prihvaćati i provoditi u život”, nadbiskup je istaknuo značajke pontifikata pape Franje: jednostavnost i poniznost, socijalna pravda i briga za siromašne, ekologija i briga za zajednički dom, dijalog i otvorenost te reforme Crkve. “Crkva koju je Papa nosio u srcu nije sjedila samo uz moćne – ona je ustajala s onima koji trpe. Papa je pokazivao da vjera bez djelovanja nije vjera i da ljubav prema siromašnima, migrantima, onima ‘na periferiji’, nije ukras, nego središnji znak Kristove prisutnosti”, rekao je mons. Zgrablić.
Sisački je biskup Vlado Košić u homiliji ustvrdio kako je pokojni papa Franjo bio veoma sličan bl. Alojziju Stepincu. „Obojica su voljeli male ljude i pomagali izbjeglice, progonjene, borili se protiv rata, zauzimali se za one koji su u potrebi i to bez razlike na vjeru i narodnost. Obojica su veoma štovali Presvetu Bogorodicu. Bili su veliki pastiri koji su osjećali bilo svoga naroda, koji su mirisali na svoje ovce. Možemo reći da je papa Franjo silno želio u ekumenskom duhu učiniti pa makar i mali korak naprijed u približavanju Katoličke Crkve pravoslavnim kršćanima te je bio spreman i žrtvovati nešto za taj cilj. Žao nam je što se mnogima činilo da je žrtvovana istina, ali istina se ne može zanijekati, a proces još nije završen i ja vas molim, braćo i sestre, da se žarko nastavimo moliti za kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca“. Biskup Košić je potvrdio važnost vjernosti Svetoj Stolici kao ključnom osloncu hrvatskog naroda kroz povijest, rekavši: „Upravo u duhu poslušnosti bl. Alojziju, mi moramo biti narod vjeran Papi, Petrovom nasljedniku. Uvijek trebamo ostati uz Papu, jer su nas pape kroz našu tešku povijest jedini doista štitili i bili naši jedini i trajni saveznici“.
Mise zadušnice služene su u krčkoj, bjelovarskoj, varaždinskoj i šibenskoj katedrali.
Riječki nadbiskup metropolit Mate Uzinić je 25. travnja na misi zadušnici u katedrali sv. Vida u Rijeci istaknuo kako je papa Franjo pozvao cijeli svijet da „poznaje Boga kao bliskog, suosjećajnog Oca, Boga koji ne osuđuje, nego oprašta, Boga koji je u Isusu Kristu prišao da nas spasi, a ne da nas osudi“. U kontekstu Riječke nadbiskupije izrazio je želju da se nastavi graditi Crkvu „siromaha, Crkvu otvorenih vrata, Crkvu koja propovijeda milosrđe, Crkvu koja ljubi stvarnost više od ideja“.
U utorak 29. travnja u Varaždinu će nakon mise zadušnice u crkvi Dobroga Pastira biti pokopan umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije Ivan Novosel koji je preminuo u 73. godini života. Služio je u Koprivnici, Petrinji, Viduševcu te u Prezidu. Od 1988. do 2020. djelovao je u Njemačkoj, a posljednje godine proživio je u Svećeničkom domu u Varaždinu.
Pod predsjedanjem generalnog vizitatora i predsjednika Kapitula fra Ivana Sesara, 23. travnja izabrana je nova uprava Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Za novog provincijala izabran je fra Siniša Balajić, a za vikara Provincije fra Ivan Udovičić.
Sutra će se u Knjižnici Fakulteta Hrvatskih studija u Zagrebu u 12 sati i 5 minuta otvoriti izložba fotografija Ubijena djeca u Domovinskom ratu, s obrazloženjem kako fotografije nisu samo uspomene. One su tiha opomena koliko je visoka cijena slobode.
