Hrvatski biskupi pozivaju na molitvu za izbor novoga Petrova nasljednika
Vedran Šmitran - Zagreb
Ako želimo biti vjerni Bogu, koji je u svome utjelovljenom Sinu Isusu Kristu rođenom od Marije Djevice izišao iz sebe i otvorio se za čovjeka i stvorenu stvarnost, onda je potrebno da i mi iziđemo iz sebe i otvorimo se za druge, da pođemo na društvene, egzistencijalne, duhovne i crkvene periferije koje nam omogućuju cjelovitiji i potpuniji uvid u stvarnost – poručio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, propovijedajući na misi zadušnici za blagopokojnoga papu Franju koju je predslavio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Giorgiom Linguom i hrvatskim biskupima koji su od 28. do 30. travnja sudjelovali na 70. plenarnom zasjedanju HBK na zagrebačkom Ksaveru.
Nadbiskup Hranić nadalje je podsjetio kako je kroz čitav svoj pontifikat papa Franjo upozoravao na duhovnu svjetovnost koju je smatrao pogubnom za kršćanski život, a riječ je zapravo o odbacivanju Boga pri rješavanju konkretnih pitanja i problema. Duhovna svjetovnost skriva se iza privida pobožnosti ili čak ljubavi prema Crkvi, a sastoji se u traženju ne Gospodinove slave, nego slave ljudske i osobne dobrobiti – upozoravao je Papa. Odatle i njegova trajna snažna kritika klerikalizma i karijerizma kod nas zaređenih služitelja u Crkvi te poziv da budemo 'pastiri s mirisom ovaca' – zaključio je nadbiskup Hranić.
Glavne teme 70. plenarnog zasjedanja Sabora HBK jučer, 30. travnja, na konferenciji su za novinare predstavili predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, izaslanik HBK na Sinodi o sinodalnosti đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić i predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj požeški biskup Ivo Martinović.
Biskup Gorski predstavio je inicijativu za formiranje Međubiskupijskog kaznenog suda Biskupske konferencije koji bi kao isključivo crkveni sud djelovao na temelju Zakonika kanonskog prava za kaznena djela ne samo protiv maloljetnika, nego i za druga kaznena djela koja ne podliježu civilnom zakonodavstvu, ali su kažnjiva s obzirom na crkveno zakonodavstvo. Prijedlog statuta poslan je u Rim na razmatranje, a Sud će s radom započeti nakon odobrenja Svete Stolice.
Biskup Gorski potom je najavio da će se pod pokroviteljstvom HBK, Papinskog odbora za povijesne znanosti i Vlade RH od 8. do 10. svibnja u Splitu održati znanstveni simpozij „Početci Kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“. Organizacija je povjerena Hrvatskome katoličkom sveučilištu i Odjelu za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Također je najavio da je na zasjedanju prihvaćena posvetna molitva Presvetom Srcu Isusovu hrvatskoga naroda i Domovine u sklopu proslave Jubilejske godine 2025., a svi biskupi i župnici molit će je u isto vrijeme, na svetkovinu Srca Isusova, 27. lipnja, u 19 sati, nakon što se svečano oglase crkvena zvona.
Izaslanik HBK-a na Sinodi o sinodalnosti đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić govorio je o provedbenoj etapi Sinode i o dokumentu Provedba Sinode o sinodalnosti, a predsjednik Vijeća HBK-a za život i obitelj požeški biskup Ivo Martinović informirao je javnost o novome dokumentu Život je uvijek dobro, koji je Dikasterij za laike, obitelj i život objavio prigodom 30. obljetnice enciklike Evangelium vitae sv. pape Ivana Pavla II..
Hrvatski biskupi ovih su dana uputili pozive svojim vjernicima da mole za izbor novoga Petrova nasljednika koji će kao rimski biskup predsjedati u ljubavi cijelom Katoličkom Crkvom.
Zahvalni Bogu za dar služenja pape Franje, noseći ga u našim sjećanjima i molitvama, okrećemo se i molitvi za izbor novoga rimskog prvosvećenika. Kao što je naznačeno u Obredu slavljenja konklave, za vrijeme slavlja izbora Petrova nasljednika Crkva je na poseban način sjedinjena sa svetim pastirima, a napose s kardinalima elektorima te od Boga usrdno moli novoga vrhovnog svećenika kao dar njegove dobrote i providnosti – piše u svojoj Okružnici od 28. travnja zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša te ističe kako je u nadolazećim danima važno da crkveni pastiri i vjernici diljem svijeta uprave Bogu žarke prošnje moleći ga da prosvijetli umove izbornika i učini ih složnima u vršenju njihova poslanja kako bi izbor rimskoga prvosvećenika bio jednodušan, na korist i spasenje duša te na dobro svega Božjeg naroda.
Zauzimajte se za dobro pred svim ljudima (Rim 12,17) – bilo je geslo središnje proslave Godine jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji, održane na Nedjelju Božjeg milosrđa, 27. travnja, na zadarskome Forumu, ispred crkve Sv. Marije.
Svečano euharistijsko slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, a započelo je svečanom procesijom iz katedrale Sv. Stošije do oltara na Forumu, gdje je bila postavljena replika Višeslavove krstionice koja se inače nalazi u bočnoj lađi zadarske katedrale. U krstionici su se nalazile posude s blagoslovljenom vodom kojom su nadbiskup i dvanaestorica dekana – umjesto pokajničkog čina te u znak obnove krsnih obećanja i vjernosti Kristu – poškropili okupljeni narod.
Zahvalivši Bogu za duhovnu ostavštinu pape Franje te pozvavši na molitvu za izbor novog Pape, nadbiskup Zgrablić u propovijedi je govorio o Božjem milosrđu te o vjernosti kršćanskom i domoljubnom identitetu. Božje milosrđe ne znači odobravanje, umanjivanje težine ili negiranje grijeha i zla, nego pokazuje neumornu Božju želju da nas spasi od grijeha, iscijeli, oslobodi i učini dionicima vječnog života – poručio je zadarski nadbiskup te pozvao okupljene da budu ponosni na kršćanski identitet i baštinu koju su nam ostavili preci – ne iz prkosa i obijesti, nego iz zahvalnosti.
