Papa Franjo i Salus Populi Romani, ljubav sina prema Majci

Papa Franjo je danas, 26. travnja, otišao u posljednji posjet ikoni Gospe Salus Populi Romani, onaj najljepši, jer nadilazi sve barijere vremena i prostora, te postaje izraz vjere u uskrsnuće. U blizini te marijanske ikone koju je, prema predaji, naslikao sveti Luka, a koja se čuva u papinskoj bazilici svete Marije Velike, danas je pokopan papa Franjo, nakon sprovodne mise koju je ispred vatikanske bazilike predvodio kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskoga zbora.  

Oporuka pape Franje

Kako je naznačeno u njegovoj oporuci, Jorge Mario Bergoglio je za svoj posljednji zemaljski dom izabrao baziliku izgrađenu, prema tradiciji, u IV. stoljeću, tijekom pontifikata pape Liberija. Njega je u snu Majka Božja zamolila da izgradi crkvu na mjestu obilježenom čudesnim događajem. I ujutro 5. kolovoza 358. godine, usred ljeta, snijeg je zabijelio rimski brežuljak Esquilino, označavajući prostor za bogoslužno mjesto.

Stotinu dvadeset i šest posjeta tijekom dvanaest godina pontifikata

Tijekom dvanaest godina pontifikata papa Franjo je posjetio i zadržao se u molitvi ispred ikone Gospe Salus Populi Romani sto dvadeset i šest puta. Prvi put 14. ožujka 2013., dan nakon izbora za 265. Petrovog nasljednika; a posljednji 12. travnja ove godine, uoči Velikog tjedna. Činio je to prije i poslije svakog apostolskog putovanja te nakon četiri hospitalizacije u Poliklinici Gemelli, na koje je bio primoran 2021., dva puta 2023. godine, te na kraju najdužeg boravka u bolnici, 38 dana, od 14. veljače do 23. ožujka ove godine. Papa je želio da ista marijanska ikona bude pokraj njega ispred bazilike svetoga Petra 27. ožujka 2020., tijekom Statio Orbis, molitve koju je predvodio u vrijeme pandemije bolesti Covid-19.

Na raskrižju puta

Papa se danas vratio u tu, najmanju od četiri papinske bazilike; jedinu koja nije nikada bila uništena, jedinu posvećena Djevici Mariji i najstariju koja je po njoj nazvana na kršćanskom Zapadu. Osim toga, najbliža je glavnoj rimskoj željezničkoj stanici, raskrižju ljudi u stalnom pokretu. To je, na neki način, metafora pontifikata pape Bergoglia, koji je uvijek izlazio u susret bližnjemu, te uvijek blizu geografskim i egzistencijalnim periferijama.

„Zlatna ruža“ 2023. godine

Tu, u crkvi u kojoj je prvu misu, na Badnjak 1538. godine slavio sveti Ignacije Loyolski, utemeljitelj Družbe Isusove, kojoj je pripadao papa Franjo; tu, gdje se čuva relikvija svete kolijevke koja je po rođenju primila maloga Isusa; upravo će tu od sada počivati Jorge Mario Bergoglio. Sâm je to rekao u prosincu prije dvije godine, u intervjuu danom meksičkoj dopisnici iz Vatikana Valentini Alazraki. „Želim biti pokopan u bazilici svete Marije Velike. Mjesto je već spremno“ – rekao je ističući svoju veliku odanost Majci Božjoj, još i prije nego je izabran za Petrovo prijestolje. Kada sam dolazio u Rim, uvijek sam išao nedjeljom ujutro te se tamo malo zadržavao. Postoji vrlo jaka veza – dodao je. Njegova je sinovska odanost konkretizirana i putem „Zlatne ruže“ kojom je papa Franjo 2023. godine želio iskazati štovanje ikoni Salus Populi Romani.

13. svibnja 2022.

Papina je odluka dozrijevala s vremenom – rekao je u razgovoru s novinarima kardinal Rolandas Makrickas, nadsvećenik koadjutor bazilike svete Marije Velike. Sve je započelo – objasnio je – jednim susretom koji smo imali sa Svetim Ocem u svibnju 2022., kada se među brojnim pitanjima pojavilo i ono o zahvatu na strukturi kapele Paolina, kapele Pavla Petoga.

Datum je tog susreta znakovit, 13. svibnja, blagdan Gospe Fatimske. Tom prilikom – istaknuo je kardinal – upitao sam ga, budući da tako često dolazi u baziliku, je li mislio na to da ondje postavi i svoju grobnicu. Papa je u prvom trenutku rekao 'ne', podsjećajući da se pape pokapaju u bazilici svetoga Petra. Međutim, tjedan dana poslije me nazvao i rekao mi: „Gospa mi je rekla: 'Pripremi svoj grob'“ te dodao da je sretan jer ga Gospa nije zaboravila. Jednostavno mi je rekao: „Nađi mjesto za moj grob jer želim biti pokopan u ovoj bazilici“.

Blizu oltara svetoga Franje

Papa je odmah objasnio da ne želi biti pokopan unutar kapele Paoline, u kojoj se nalazi ikona Gospe Salus Popoli Romani jer, kako je rekao, vjernici koji tamo odlaze moraju se moliti Gospodinu, iskazati pobožnost i čast Blaženoj Djevici Mariji, a ne gledati grob jednoga pape – prisjetio se kardinal. Zbog toga je grobnica pripremljena u niši bočnog broda između kapele Paolina i kapele Sforza, jedne od prvih izgrađenih u bazilici. „To se mjesto činilo prikladnijim i iz drugog razloga – dodao je kardinal Makrickas – jer se pokraj njega nalazi i oltar svetoga Franje. Dakle, mjesto se činilo doista savršeno.

Pod nježnim pogledom Djevice Marije

Pokojni papa je kardinalu, tada monsinjoru i izvanrednom povjereniku Liberijskog kaptola, dao također upute za uređenje mjesta za ukop, iste koje je naveo u svojoj oporuci: „Želio je da njegov grob bude skroman i jednostavan, kao što je bio njegov život – istaknuo je kardinal Makrickas. Zbog toga će na njemu biti samo natpis njegovog imena, Franciscus, i reprodukcija prsnoga križa koji je nosio, u uvećanim dimenzijama. Još jedan detalj: grobnica je napravljena od kamena iz Ligurije, iz kraja njegovih predaka s majčine strane.

Jednostavan i skroman stil

To nije „umjetnička“ grobnica, nego je jednostavna i skromna – napomenuo je nadsvećenik koadjutor. Osim toga, Papa nije želio nikakve strukturne promjene. Zbog toga spomen-ploča koja se nalazi iznad grobnice ostaje: to je povijesna ploča, jer se u srednjem vijeku smatralo da je ondje izvorno postavljena ikona Salus Populi Romani. U toj bazilici već počiva sedam drugih papa, među kojima je prvi papa franjevac Nikola IV., zatim prvi dominikanski papa Pio V. i sada prvi isusovački papa – napomenuo je kardinal Makrickas. Posljednji koji je ondje pokopan prije Jorgea Marija Bergoglia bio je Klement IX., 1669. godine.

Sada će zemni ostaci Jorgea Maria Bergoglia počivati ​​uz ikonu nebeske Majke, čuvani njezinim nježnim pogledom. 

(Vatican News - ip; aa)